Zamislite da vam omiljenu plažu do iduceg ljeta uništi erozija, betonizacija ili ekološka katastrofa kakva je zadesila obale Meksickog zaljeva. Iako se taj scenarij najvjerojatnije nece odigrati baš na vašem omiljenom mjestu uz more, sve je više plaža koje ce uskoro nestati s lica zemlje
Odroni tla, zagadenje, podizanje razine mora, prekomjerna izgradnja i iskorištavanje pijeska samo su neki od razloga uništenja najljepših svjetskih plaža. Izabrali smo nekoliko mjesta koja bi mogla ostati samo u sjecanju ne odlucimo li se ozbiljnije pozabaviti problemima zagadenja, globalnog zatopljenja i održivog razvoja.
Maldivi
Jedinstven niz koraljnih grebena, na kojima su neki od najluksuznijih svjetskih hotela, uskoro bi mogao otici ispod morske razine, ne zaustavi li se zatopljenjem izazvano podizanje razine oceana. S prosjecnom nadmorskom visinom od oko jednog metra, Maldivi bi, prema procjenama strucnjaka, mogli završiti pod morem do kraja ovog stoljeca. Neki obalni geolozi, medutim, predvidaju da ce se otoci sastavljeni od koralja regenerirati brže od rasta nivoa mora. No podizanje temperature oceana, što je još jedna posljedica globalnog zatopljenja, sprecava razvoj koralja. Predsjednik Muhamed Našid zato je najavio da ce Maldivi do 2020. postati prva ugljicno neutralna nacija izgradnjom vjetrenjaca, kilometara solarnih panela i donošenjem ostalih ekoloških mjera.
Goa
Iako ima oko 7000 kilometara obale, Indija ne privlaci posjetitelje svojim predivnim plažama koliko hramovima i palacama. Razlog je možda i u tome što joj je obala toliko zanemarena. Cak 25 posto obale bori se s erozijom izazvanom podizanjem razine mora, odvoženjem pijeska i izgradnjom stotina novih luka. U popularnoj Goi, bivšoj portugalskoj koloniji, koja se proslavila kao enklava hipija i mondeno turisticko odredište, taj problem možda najviše dolazi do izražaja. Gotovo cijela obala je erodirala, a na nekim je plažama nestalo i po 20 metara tla. Lokalna vlast se za pomoc obratila državi, a aktivisti ukazuju da je uzrok tome izgradnja velikih luka i uništavanje vegetacije uz obalu te da se ekološka pitanja podreduju ekonomskim interesima.
Phu Quoc, Vijetnam
Miran tropski otok uz sjeverozapadnu obalu Vijetnama oaza je gotovo praznih bijelih pješcanih plaža, neasfaltiranih cesta i jednostavnih bungalova, bez masovnog turizma. Iako ga posjetitelji opisuju kao potpunu suprotnost razvikanom Phuketu, vijetnamska vlada tu planira napraviti upravo ‘novi Phuket’. Poslovni plan, koji je u svibnju predstavio vijetnamski premijer, na Phu Quocu predvida turisticki centar, medunarodni aerodrom, luke, kockarnice i sedam milijuna turista do 2030. To je znacajna promjena u odnosu na 162.000 gostiju, koliko je otok primio u prvih osam mjeseci prošle godine. Vlada navodno ustraje na održivosti i ocuvanju okoliša, no šanse da Phu Quoc ostane netaknut vrlo su male.
Saugatuck Dunes, Michigan
Saugatuck je samo 140 kilometara udaljen od Chicaga, no posjet tom turistickom mjestu lako se može doživjeti kao putovanje kroz vrijeme. Uz mnoge cari, tu su i rijetke pješcane dine koje je valovima stvorilo jezero Michigan. Predsjednik udruge za zaštitu dina David Swan, medutim, tvrdi da su se slicne dine prije dvjestotinjak godina mogle vidjeti i na europskim obalama. Strah od uništenja tog jedinstvenog prirodnog fenomena dodatno je pojacala namjera da se nedaleko od ‘parka dina’ izgradi 30-ak kuca, golf-teren, marina i mali hotel, koji bi zauvijek promijenili okoliš. Da bi zaštitile prirodu, lokalne vlasti pokušale su sprijeciti investitore, no oni su ih zasuli nizom tužbi. Na iste su nacine investitori izrazili nezadovoljstvo i kada su dine uvrštene na popis ugroženih mjesta.
Moroko
Pomislili bismo da pustinjska zemlja poput Maroka ima dovoljno pijeska za sve, no krada pijeska uobicajena je na marokanskoj atlantskoj obali. Strojevi kopaju rupe u pješcanom tlu da bi ga iskoristili za izradu cementa, ostavljajuci iza sebe kratere poput onih na Mjesecu. Vece krade pijeska zabilježene su u tridesetak zemalja, medu kojima su Kambodža, Jamajka i Australija, no strucnjaci upozoravaju da je najkriticnije u Maroku, gdje se pijesak naveliko vadi vec godinama. Pored malih morskih gradova Larachea i Kenitre, naprimjer, dine su potpuno uništene. Osim što uništava obalu i podmorje, posebno kornjace i ptice koje se gnijezde kraj mora, vadenje pijeska cini ta podrucja neprikladnima i za turizam.
Mullins Bay, Barbados
Vecina karipskih otoka u odredenom je stupnju zahvacena erozijom. Kao zemlja ovisna o turizmu, Barbados je svjestan da mora zaštititi svoju obalu, ali neki su pokušaji samo pogoršali stvar. Lokalni cuvari prirode smatraju da je eroziju pojacao sustav morskih zidova i brana podignutih uz zapadnu obalu s mnoštvom luksuznih vila i skupih hotela. No vladina agencija za kontrolu erozije podržava svoj projekt i za sve krivi globalno zatopljenje. Porast razine mora i oluje sigurno igraju ulogu u tome, ali da zaštiti svoje obale, Barbados takoder treba uravnotežiti zahtjeve razvoja s ocuvanjem prirode.
(tportal)
Povezani clanci:
MANJE RAZVIKANA ODREDIŠTA KOJA VRIJEDI VIDJETIGRADOVI KOJE MORATE VIDJETI U 2010.SEDAM STVARI KOJE MOŽETE RADITI OVOG LJETA NA JADRANUPLAŽE NA KOJIMA JE NAJZABAVNIJE KAD SUNCE ZAÐEPUT DO LASTOVA SKUPLJI JE NEGO LET DO LONDONA
0 comments:
Post a Comment