Pages

Thursday, January 20, 2011

Pet načina kako se riješiti straha od letenja


Problem je što ljudi koji se boje letenja često su toliko prestrašeni da misle kako će ako učine sve da pobijede taj strah otkriti nešto o letenju što će im strah učiniti još gorim. Kao što sam rekla, ništa ne može biti dalje od istine. Ali što možemo mi učniti?

Očita stvar je da treba otkriti tečaj rješavanja straha od letenja koji vam odgovara. Jednostavno čitanje knjige može biti dobar odgovor, tisuće ljudi su pobijedile svoj strah ovom jednostavnom i jeftinom metodom. Sa druge strane postoje tečajevi koji traju nekoliko tjedana gdje piloti, psiholozi i drugi uključuju vas u komercijalne letove koji vas vode kroz seriju lekcija i strategija. Nije svatko, naravno, u mogućnosti posvetiti svoje vrijeme takvom obliku pomoći, ali za one koji mogu postupno izlaganje svome strahu može biti vrlo učinkovit način da pobijede taj strah od letenja.

Za neke ljude slike govore glasnije od riječi, a postoje mnogi DVD programi koji pomažu zatrašenim letačima. Gledanje kako drugi ljudi pobjeđuju svoj strah i postižu uspjeh je vrlo učinkovit način za mnoge ljude da se 'ubace' i shvate da ako učine nešto vezano uz strah to može imati pozitivne rezultate. Drugi DVD tečajevi su dizajnirani da informiraju gledatelja sa činjenicama i vodiljama. Postoje mnogi tečajevi dostupni preko interneta koji odgovaraju potrebama svakog zastrašenog letača.

Užurbani stil života znači da malo nas ima dovoljno vremena za učini sve što trebamo uključiti u svoj svakodnevni život. Multitasking – radnja više stvari istovremeno – je jedan od načina da se sve obavi. Tu na svoje dolaze audio tečajevi. Gubljenje neproduktivnog vremena dok putujete na posao je odlično vrijeme da stavite slušalice i slušate nekakvo vođenje kroz putovanje do pobjede nad svojim strahom. Zaista, vidjeti zadatak pobjeđivanja straha kao putovanje je mnogo korisniji način pristupanja istome nego mišljenje da negdje postoji 'čarobna tableta' ili čudotvorno rješenje. Pobjeđivanje straha od letenja često uzima mnogo vremena, više nego što ste očekivali, ali nagrada u obliku uspjeha bit će isplativa za trud.

Na kraju, naravno, jedan zaista dobar način pobjede nad strahom jest izbjegavanje radnje svih pogrešnih stvari. Mnogi putnici se pitaju zašto ispijanje nekoliko pića prije polijetanja i zatim još nekoliko tijekom puta nije im pomoglo da pobijede strah. Razlog je jednostavan, alkohol zamagljuje osjećaje ili ih pojačava, pa u bilo kojem slučaju to je pogrešan oblik prihvaćanja svog straha. Previše ljudi odlazi svome liječniku da vide mogu li dobiti lijek za 'nešto što će ih smiriti tijekom leta'. Činjenica jest da, iako to može biti privremeno rješenje, samo to će uvijek i biti. Vrlo, vrlo rijetko lijek će postati trajno rješenje za strah od letenja.

Razumijevanje i suočavanje sa strahom je jedini način na koji se svatko može riješiti straha od letenja, ali pomoć koju sam istakla u ovom kratkom članku zasigurno će vam pomoći na vašem putu. Za tisuće ljudi pobjeđivanje straha od letenja znači da su dobili mogućnost da posjete rodbinu izvan zemlje, odu na praznike u drugu zemlju i čak preuzmu promaknuće u karijeri. Koji god razlog bio, nema sumnje da putovanje zrakom omogućava da shvate svoje ambicije koje su im ranije bile samo sam.

Korisni savjeti za putovanja avionom

Friday, January 7, 2011

Daily Telegraph: Zagreb među 20 najpoželjnijih destinacija, uz bok Londonu i Stockholmu

Zagreb je, prema izboru web portala britanskog The Daily Telegrapha, uvršten na listu 20 najpoželjnijih destinacija ove godine u svijetu.

Dubrovnik nije jedini

Hrvatska se metropola tako našla u društvu svjetskih gradova kao što su London, Stockholm, Marakeš, Tallin i Turku. Osim gradova, u Daily Telegraphu tvrde kako su ovogodišnja top odredišta Zimbabve, Peru, Novi Zeland te austrijske Alpe. Novinar britanskoga dnevnika upućuje posjetitelje da u Hrvatskoj treba posjetiti još neka mjesta osim Dubrovnika te ističu Zagreb koji opisuju kao Beč u malom.

Više dolazaka

Posebno se naglašava činjenica da će od veljače u Zagreb iz Londona početi letjeti niskobudžetna kompanija Easyjet . Zbog te činjenice, navodi se u tekstu, Zagreb će postati još privlačnija i poželjnija destinacija.

Prema posljednjim podacima, u prvih devet mjeseci prošle godine u Zagreb je došlo 365.000 inozemnih turista koji su ostvarili 624.000 noćenja. Preporuke poput ovih mogle bi dodatno povećati broj dolazaka. Usto, ova preporuka pokazuje da je dolazak nikobudžetnih aviokompanija na zagrebački aerodrom uspješna poslovna odluka.

Izvor: Jutarnji List

Monday, December 20, 2010

Uskoro izravna linija Zagreb - New York?

SPLIT, RIJEKA - Intenzivno pregovaramo s jednom američkom zrakoplovnom kompanijom o uvođenju direktne avionske linije Zagreb - New York - rekao nam je Tonči Peović, direktor Zračne luke Zagreb.

 To znači da će Zračna luka Zagreb zakupiti određeni broj sjedala na svakom letu bez obzira na to hoće li ta sjedala biti prodana. Osim toga, američka kompanija koja bi preuzela tu zračnu liniju u početku bi imala 100 postotni popust na naknadu za slijetanje na Pleso.
Popust bi se postupno smanjivao u vremenskom roku od pet godina. Peović smatra da su te pogodnosti dovoljno atraktivne da američka kompanija pristane na otvaranje ove linije.
Uvođenjem te linije Zračna luka Pleso bi, tvrdi Peović, mogla postati transferna luka i privlačnija za mnoge aviokompanije koje bi preuzimale putnike iz SAD-a i transferirale ih u druge dijelove Europe i svijeta.

Izvor: Jutarnji.hr

Saturday, December 18, 2010

FOTO Hrvoje Šalković u New Yorku: Ovo je deset stvari koje obavezno morate napraviti u Velikoj Jabuci!

Čini mi se da sam čitav svoj život, sve te godine, svih tih 96 država proputovao samo zato da sam sebi dokažem da nema boljeg mjesta na planeti od New Yorka.

New York, pohotna ljepotica sa obala Atlantika. Obično sam ga napadao iz smjera istoka, a ovog sam mu se puta prišuljao onako podmuklo, s leđa. Skutrio sam se u Philadelphiji na nekoliko dana, tumarao gradom, partijao u Byblosu i G Laungeu. Skupljao koncentraciju, a onda sjeo na vlak i po tko zna koji put, bacio se naglavačke u grotlo Manhattana.
A prije otprilike deset godina radio sam za izvjesnu kanadsku telekomunikacijsku kompaniju, kao njihov pouzdani predstavnik u Zagrebu. Pisao sam nekakve izvještaje, analizirao tržište, razvozio kanadske šefove kada bi navraćali tu kod nas, pod Sljeme. Slušao sam njihove priče o New Yorku i rasle su mi zazubice. Moj kanadski šef i ja smo ganjali nekakvu licencu izvjesnog tendera za kojeg smo znali da ionako nikada neće biti raspisan. Uglavnom smo pričali o muzici, knjigama i ženskama, pa uludo bacali korporacijski novac obilazeći restorane i zatvarajući šankove koktel barova. Naravno, ured je bankrotirao u manje od godinu dana, pa sam ostao bez posla.

- Što ćeš sada? – pita me šef Kanađanin.
- Sad idem vidjeti New York, hoćeš li mi ga pokazati?
- Vidimo se tamo za dva mjeseca.
- Ali što da radim u međuvremenu?
- Evo ti zadnji ček, unovči ga i pali preko bare.
Unovčio sam ček, sjeo na avion, pa sam se sljedeća dva mjeseca držao New Orleansa i Chicaga, vozikao se Greyhound autobusom kroz srednji zapad, čak malo i skijao u Vailu. A onda sam se, konačno, dokopao njuce. Kanađanin je ispunio obećanje, pričekao me na JFK-u, posjeo me u taxi pomogao mi da istovarim naprtnjaču u hotel. A onda me odveo do Villagea… izašli smo iz taxija na uglu Washington Square Parka i McDougla, pa prošetali prema jugu. Jedna malena ulica, niti dvije stotine metara dugačka, a toliko povijesti u njoj. U tih dvije stotine metara smjestio se Caffee Reggio, u kojem je svojedobno sniman 'Kum'.
Odmah pored nalazi se Minetta Tavren, u kojoj su se okupljali bitnici, Ginsberg, Kerouac i njihovo društvo. Preko puta je bar imena Gas Light Caffee u kojem su se svojedobno Warhol i Dylan pomlatili radi nekakve ženske. A preko puta… preko puta je 'Bar Wha?', lokal u kojem je Bob Dylan, 1961. godine, dobio svoju prvu gažu u životu (derao je pluća na usnoj harmonici za dolar dnevno – kako je kasnije pisao). Ušli smo u podrum 'Bara Wha?', sjeli u separe, naručili piće i okrenuli se prema bendu koji je upravo počeo prašiti na stageu. Nekoliko rifova na gitari, majstor crnac na basu i to je bilo to… BADABING!!! bio sam zakucan ravno u srce Manhattana.
Greenwich Villageom cure nevjerojatni životni sokovi, a ako imaš odgovarajuću vrstu očiju, znati ćeš točno gdje da se sagneš i pustiš ih da ulaze u tebe. Zavirio sam ispod svakog kamena u Villageu, pa tek onda počeo istraživati sve ono što istraži svaki prosječan turist – Empire State Building, Little Italy, zgrada UN-a, Grand Central Station, katedrala svetog Patricka, bruklinški most, Wall Street, Grand Zero, Central Park, slavna Dakota ispred koje je ludi Chapman ispucao šažer u sirotog Johna Lenona… New York je takav, svaki ga turist počne svojatati nakon pedeset fotografija opaljenih jeftinim digitalnim aparatom.
Iz njuce sam uvijek odlazio tužan, i uvijek se iznova i iznova vraćao u njega. Jer, zaista, čini mi se da sam čitav život putovao samo da sebi dokažem da ne postoji bolje mjesto na planeti. U sljedećih ću deset godina obići neke zaista sjajne velike gradove, kao što je Sydney, Buenos Aires, Rio ili Tokyo. Posvetiti ću život putovanjima… ilegalno ću ući u Černobil, bez nekog posebnog razloga osim sa željom da ga vidim… trčat ću s bikovima u Pamploni, zabiti nos na Antarktik, roniti s morskim psima na Galapagosu… raditi svašta, tumarati planetom… ali uvijek, gdje god doputovao, kakvom god novom gradu opipao bilo, nekako uvijek duboko u sebi čujem ritam onog crnačkog basa iz Cafe Wha? – BADABING!!!

Deset stvari koje čovjek obavezno mora napraviti u New Yorku:

1. Izvaliti se na travnjak Washington Square Parka i slušati muzičare koji tu sviraju. Park je prepun boemske ekipe koja ne mari za konvencije. Ako dovoljno dugo ostaneš tamo, imaš velike šanse dočekati da pored tebe prođe momak na skate-boardu koji u isto vrijeme juri na dasci, jednom rukom stavlja komad pice u usta, drugom rukom povlači uzicu psa koji trčkara iza njega, a za čitavo to vrijeme priča na mobitel koji ramenom pritiska uz lice.
2. Vozikati se biciklom kroz Central Park, proći pored Columbije, pa se spustiti do dokova Chelsea. Parkirati bicikl uz ogradu, izvaliti se u travu uz Hudson River, ugnijezditi potiljak na dlanove i promatrati nebo.
3. Sjediti na jednoj od klupica Pier 17-a, i promatrati kako mjesec izlazi nad bruklinškim mostom.
4. Partijati u jednom od klubova Chelsea – Merquee, Bungalow 8, Pink Elephant, sasvim svejedno… pred jutro bauljati naokolo u moru umornih partijanera bezuspješno tražeći taxi… ne izgubiti živce ako ga ne pronađeš…
5. Zajahati Broadway tamo negdje oko Nohoa, pa se početi penjati sjeverno, sve do Times Squarea. Nigdje na svijetu ne postoji bolja šetnja, jer u New Yorku si u svakom trenu, u svakom metru asfalta, gdje god da kreneš - čvrsto uvjeren da će ti se dogoditi neko čudo.
6. Nabaviti ulaznice za jedan od show-ova Broadwaya, ili off Broadwaya, ili čak off off Broadwaya, sasvim svejedno… neke su produkcije skuplje, neke jeftinije, ali sve je ludo, zabavno i jako dobro.
7. Nedjeljom prošetati uličnim marketom Sohoa. Kupiti kakvo dobro platno, ili možda scenarij omiljenog filma… svako će pronaći nešto dobro za sebe.
8. Obići knjižare, prodavaonice ploča i prodavaonice stripova u Villageu. Čovjek bez problema pronađe užasno rijedak broj Flash Gordona koji mu nedostaje u kolekciji, ili singlicu Beatlesa izdanu u limitiranoj seriji od stotinu komada.
9. Tumarati East Villageom bez čvrstog plana kretanja, ulaziti u jedan bar za drugim, pričati s lokalnim slikarima, studentima, piscima i luđacima. Ako sve to odradiš čista srca, potpuno otvorenog za ljude, imaš dobre šanse upoznati likove kakve većina ljudi za čitavog života ne vidi niti na televiziji. Preporučuje se da tumaranje odradiš bez mape grada, uz potajnu želju da se na kraju izgubiš. Ne se previše brinuti oko činjenice da si se izgubio. Na kraju sve uvijek ispadne dobro, jer u New Yorku zaista na kraju sve uvijek ispadne dobro.
10. Otići iz New Yorka sasvim siguran u to da ćeš se uskoro vratiti.

Izvor: Jutarnji.hr

Wednesday, December 15, 2010

Nikako ne putujte na ova mjesta!

Istraživanje pokazuje da najviše želučanih problema britanski turisti imaju u Kairu. Egipat je tako zemlja u kojoj postoji najveća vjerojatnost da se zarazite kao turist.

Britanski Health Protection Agency (HPA) procjenjuje da je na svakih 100.000 turističkih posjeta došlo do 82 slučaja želučanih tegoba. U Indiji se na jednak broj turista razboli njih 65, a odmah nakon ove dvije zemlje po učestalosti želučanih tegoba slijede Tajland, Pakistan i Maroko.

Afrika, posebno sjever Afrike, Latinska Amerika, Bliski istok i Azija najrizičnija su područja.

Polovicu potvrđenih slučajeva zabilježenih u zadnjih 10 godina uzrokovalo je trovanje salmonelom. A mikrobe je najlakše pokupiti u prljavim restoranima i bazenima.

Putnike se stoga već godinama upozorava da redovno peru ruke, nose sa sobom gel s alkoholom i budu oprezni kad piju vodu. Prije nego počnete jesti trebate biti sigurni da je hrana dovoljno termički obrađena.

Najrizičnija odredišta (broj oboljelih na 100.000 posjetitelja):
1. Egipat 81,92
2. Indija 64,85
3. Tajland 64,50
4. Pakistan 60,16
5. Maroko 40,32
6. Kenija 40,10
7. Tunis 34,39
8. Karibi 27,60
9. Meksiko 13,39
10. Malta 8,59
11. Cipar 6,50

Izvor: Net.hr

Sunday, December 12, 2010

Može li Južnoafrička Republika postati predvodnik u svemirskom turizmu?

Južnoafricka Republika - Cape Point

Na World Travel Marketu u Londonu, jednom od najvecih svjetskih turistickih sajmova, predstavljena je publikacija 'WTM Global Trends Report 2010' u kojoj je iznijeta zanimljiva teza o ulozi Afrike u svemirskom turizmu. Tocnije, predvida se da ce Južnoafricka Republika biti jedan od predvodnika svemirskog turizma.

Africki kontinent u vrijeme globalne krize bilježi odlicne turisticke rezultate, pa je tako ove godine broj dolazaka porastao za 9,4 posto. Posebno se istice Južnoafricka Republika, koja je na krilima Svjetskog nogometnog prvenstva takoder ostvarila odlicne rezultate, stoji u izvješcu napravljenom u suradnji s Euromonitor Internationalom.

Možda se ocekivanja o tome da Afrika ima vodecu ulogu u svemirskom turizmu cine pretjeranima, no astronomija i svemirski turizam opcenito vec sada privlace velike investicije u Južnoj Africi, što otvara uistinu velike mogucnosti za cijelo gospodarstvo, ukljucujuci i turizam.

Turisticka industrija vec je pocela koristiti prilike koje im astronomija pruža, pa je tako u Južnoj Africi sve više hotela koji nude teleskope u sobama, organiziraju nocne safarije ili tecajeve astronomije. No, nije se stalo na toj 'prizemnoj' razini - Južnoafrikanci su u svemir vec lansirali dva satelita, ondje se nalazi najveci teleskop na južnoj polutki, a u izgradnji je još mocniji teleskop - MeerKAT.

Kada svemu tome dodamo da je drugi svemirski turist (nakon Dennisa Tita) bio upravo Južnoafrikanac – Mark Shuttleworth i da je 2008. godine utemeljena Nacionalna svemirska agencija (SANSA), onda se najave o tome da bi Južna Afrika mogla postati svjetski lider u svemirskom turizmu i ne cine tako nevjerojatnima.


View the original article here

Saturday, December 11, 2010

The Guardian: Hrvatska četvrto najatraktivnije europsko odredište

Pogled na Dubrovnik

Britanski list 'The Guardian' objavio je nagrade u kategoriji "Travel Awards", pa je tako na ovogodišnjem 'Guardian Observer Travel Awards 2010.' Hrvatska proglašena cetvrtim najatraktivnijim europskim odredištem, odmah nakon Austrije, Švicarske i Švedske, izvijestili su iz Hrvatske turisticke zajednice.

Takoder, prema putnickim agentima, Hrvatska je proglašena u kategoriji "short haul" kao 'up&coming rising star - the short haul destination', odnosno kao odredište koje se najviše preporuca turistima pri odabiru svoga putovanja.

"Travel Awards" je jedina turisticka nagrada za koju u cijelosti glasuju i koju iskljucivo nominiraju turisticki profesionalci Velike Britanije.

Pocetkom studenoga Hrvatska turisticka zajednica predstavit ce se na najvažnijem turistickom sajmu WTM u Londonu gdje ce svim zainteresiranima iz turisticke branše, kao i potencijalnim turistima, prezentirati hrvatsku turisticku ponudu.

Spomenimo i to da je sijecnja do rujna 2010. godine Hrvatsku posjetilo 236 843 (pet posto više) državljana Velike Britanije, a ostvarili su 1 237 855 (šest posto više) nocenja.


View the original article here

 
nj